Balkanska grupa je razvila instrument za praćenje koji se sastoji od 8 dimenzija: vladavina prava, ljudska prava i osnovne slobode, demokratizacija, ekonomija, održivi razvoj, obrazovanje, zdravstvo i dobrosusedski odnosi, u cilju merenje kosovskog napretka. Ova struktura je podeljena na trinaest (13) pokazatelja i šezdeset pet (65) pod-pokazatelja koji koriste alate za ocenjivanje, alate za verifikaciju i izvore za verifikaciju iz različitih lokalnih, regionalnih i međunarodnih izvora, koristeći i kvantitativne i kvalitativne metode prikupljanja podataka. Upoređivanjem podataka sa prethodnom godinom, Balkanska grupa meri napredak Kosova u godini izveštavanja, u obliku brojeva brojki i procenta.


Vladavina prava
Ljudska prava i osnovne slobode
Demokratizacija
Ekonomija
Održivi razvoj
Obrazovanje
Zdravtsvo
Dobrosusedski odnosi

Vladavina prava

Vladavina prava je jedan od ključnih kriterijuma za članstvo i približavanje EU i jedan od glavnih principa upravljanja na globalnom nivou. To je preduslov za zaštitu svih drugih vrednosti, uključujući osnovna prava, demokratiju. To je preduslov za zaštitu svih ostalih vrednosti, uključujući osnovna prava i demokratiju i od kritičnog je značaja za funkcionisanje EU: efikasna primena prava EU, pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta i održavanje okruženja pogodnog za ulaganja i međusobnog poverenja.

Za procenu napretka u ovoj dimenziji se koriste tri pokazatelja:

  • Pravosuđe;
  • Borba protiv korupcije; i
  • Borba pravo protiv organizovanog kriminala.

Koristeći ove pokazatelje, cilj je merenje napretka među najosnovnijim aspektima institucija krivičnog pravosuđa, kao što su policija, sudovi i tužilaštvo, kao i stepen do kojeg su ključni zakoni koji se odnose na VP usvojeni, zatim menjaju i dopunjuju i sprovode.

Nalazi pokazuju da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak u vladavini prava tokom 2021.

Kosovske institucije su postigle veoma dobar napredak u pravnom okviru nakon usvajanja Strategije i Akcionog plana za vladavinu prava. Napredak u pogledu odgovornosti i transparentnosti je takođe evidentan kao rezultat boljeg funkcionisanja Komisije za ocenjivanje učinka sudija. Identifikovana su određena poboljšanja u pogledu efikasnosti i efektivnosti, pošto je odnos rešenih predmeta dostigao 50%. Unapređeni su i nezavisnost i nepristrasnost. Zadovoljstvo radom sudova se u javnosti povećalo za 44% a 36% radom Tužilaštva

Pristup pravdi je bio ograničen, posebno kada su u pitanju marginalizovane grupe (LGBTIQ+ i manjinske zajednice). Upravljanje pravdom je ostvarilo minimalan napredak. Broj sudija je u 2021. opao za 5%, a tužilaca za 4%. Ali, nije zabeležen napredak u rešavanju zaostalih predmeta, zbog sve većeg broja nasleđenih predmeta iz prethodnih godina.

Percepcija javnosti o korupciji je neznatno poboljšana u kosovskom Indeksu percepcije korupcije (IPK) koji se pomerio sa 36% u 2020. na 39% u 2021. Štaviše, zabeležen je porast oduzete imovine za 53%. Što se tiče prevencije korupcije, broj slučajeva kojima se bavi Agencija za borbu protiv korupcije (APK) je povećan za 19%.

Nije zabeležen napredak u merama protiv korupcije na visokom nivou. Tokom 2021. je istraženo samo 7 slučajeva. To je zbog zakonskog okvira, posebno nepotpunog Nacrta zakonika o krivičnom postupku. Osim toga, Zakon o Agenciji za sprečavanje korupcije (Zakon br. 08/L-107) nije formalno revidiran i nema pomaka u vezi sa Zakonom o prijavljivanju imovine (Zakon br. 08/L-108).

Zabeležen je određeni napredak u pravnom okviru za borbu protiv organizovanog kriminala donošenjem Nacrta zakonika o krivičnom postupku (br. 08/L-032). Dok su nova Strategija i akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima (TLJ) i Strategija i akcioni plan za suzbijanje nasilnog ekstremizma (SNE) još uvek u izradi, mere protiv trgovine ljudima su napredovale povećanjem broja podignutih optužnica za 93% u 2021. Isto ne važi i za mere protiv organizovanog kriminala, jer se broj optužnica povećao za samo 11%. Borba protiv droge/narkotika je još jedna oblast koja je zabeležila pad, konkretno podignute optužnice od strane tužilaštva su u 2021. opale za 10%.

Nije zabeležen napredak u pogledu Zakona o kibernetičkoj bezbednosti i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Ljudska prava i osnovne slobode

Ljudska prava i osnovne slobode su ključne vrednosti EU ukorenjene u članu 2. Ugovora o Evropskoj uniji. Ova dimenzija se usredsređuje na sprovođenje ljudskih prava i osnovnih sloboda kroz primenu zakona, sprovođenje imovinskih prava, unapređenje rodne ravnopravnosti i zaštitu prava dece.

Nalazi pokazuju da Kosovo nije zabeležilo napredak u ljudskim pravima i osnovnim slobodama u 2021.

Kosovo je ostvarilo napredak ka ravnopravnosti polova, a žene su na čelu 8 od 14 funkcionalnih odbora u parlamentu, dok od 18 članova vlade, 6 su žene. Međutim, nastavlja se diskriminacija etničkih manjina i marginalizovanih grupa, kao što je LGBTIQ+. Zabeležen je određeni napredak u vezi dečjih prava uz sveobuhvatan pravni okvir na snazi, ali implementacija i decentralizacija usluga i dalje predstavlja izazov. Napredak u ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima je nedovoljan, sa preprekama u jednakom pristupu zapošljavanju i kvalitetnom obrazovanju. Postoji potreba za poboljšanjem imovinskih prava i slobode izražavanja.

Demokratizacija

Demokratija je još jedna ključna vrednost EU, sadržana u članu 2. Ugovora o Evropskoj uniji. Demokratizacija se odnosi na opšte rasprostranjeno učešće u političkom odlučivanju i lokalno vlasništvo nad sektorima koji su ključni za održivi razvoj. Poseban akcenat je stavljen na omogućavanje uključivanja žena i mladih u građanski i politički život.

Nalazi pokazuju da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak u demokratizaciji tokom 2021.

Ostvaren je napredak u konsultacijama sa OCD i transparentnosti javnog finansiranja, sa više od 98% političkih dokumenata i nacrta zakona objavljenih tokom 2021. Međutim, nema pomaka u slobodi medija u odnosu na prošlu godinu. Razrešenje svih članova Odbora RTK se smatra transparentnim. Broj pretnji i napada na novinare i medije je porastao za 21 odsto u 2021. Uočena je određeni napredak u vezi sa uzbunjivačima, ali nije zabeležen napredak u pravnom okviru. Očekuje se da predloženi nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o Nezavisnoj komisiji za medije bude usvojen u Skupštini u 2022, čime će se izmeniti i Zakon o Radio-televiziji Kosova. Pristup javnim informacijama i rad nadzornih institucija su se pogoršali u 2021.

Kosovo je zabeležilo napredak u funkcionisanju vlade. Vlada Kurti II je osvojila 50,3% glasova u 2020, dok je zadovoljstvo javnosti poraslo sa 21,3% na 59,1% u 2021. Međutim, postojala su politička neslaganja sa opozicijom, što je dovelo do izazova u glasanju o međunarodnim sporazumima za koje je potrebna dvotrećinska većina. Nije zabeležen napredak u funkcionisanju nezavisnih institucija niti u primeni zakona, a politički uticaj je uticao na imenovanja i razrešenja visokih funkcionera. Zakoni koji se odnose na javne službenike, sukob interesa, uzbunjivače, ravnopravnost polova, nabavke, diskriminaciju, upotrebu jezika i rad se nisu sprovodili u 2021.

Prijavljen je značajan napredak u radu Centralne izborne komisije (CIK) u organizovanju i održavanju izbora na Kosovu u 2021, koji su uglavnom protekli mirno i bez ozbiljnijih incidenata. Napredak je takođe zabeležen i u kampanjama za lokalne i opšte izbore 2021, sa izuzetkom područja sa srpskom većinom. Na nacionalnim izborima su zabeležena određena poboljšanja, iako kampanja nije bila u skladu sa merama COVID-19. Ograničen napredak je postignut u zastupljenosti žena, pri čemu je samo 14 žena ili 8% kandidata za gradonačelnice prošlo kvotu od 30%. Nije postignut napredak u izmeni Opšteg izbornog zakona i nije zabeležen napredak u vezi sa izmenama propisa CIK. Donekle je poboljšana preciznost biračkog spiska, što i dalje predstavlja izazov. Opšte izbore 2021. su obeležile nepravilnosti u prebrojavanju glasova, pri čemu je veliki broj ponavljanja prebrojavanja odložio objavljivanje i sertifikovanje rezultata. Odbor za budžet, rad i transfere je u januaru 2021. u načelu usvojio nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata, ali isti nije usvojen.

U 2021. je ostvaren napredak u transparentnosti javnih nabavki kao rezultat dva nova modula u elektronskim nabavkama. E-Kosovo je povećalo broj elektronskih usluga koje se nude građanima, iako su ove usluge bile ograničene. Procena javnih rashoda i finansijskih odgovornosti za 2021. je pokazala dobro upravljanje javnim finansijama na Kosovu, uz transparentnost u pogledu budžeta i njegovog izvršenja. Međutim, nije bilo napretka u imenovanju i razrešenju visokih javnih zvaničnika i civilnih službenika zbog političkog uticaja. Zadovoljstvo građana javnim službama je smanjeno za 6,9%, a izradu novog zakona o platama otežava nedostatak pouzdanih podataka o platama unutar i van civilne službe. Primena Zakona o javnim službenicima je još uvek u početnoj etapi, a novi Zakon o organizaciji i funkcionisanju državne uprave još uvek nije u potpunosti primenjen. Neusaglašenost sektorskih zakona sa Zakonom o opštem upravnom postupku je izazvala pravnu nesigurnost za građane i privredu, što je rezultovalo nultim napretkom.

Ekonomija

Bashkimi Evropian është një treg i përbashkët i 27 shteteve anëtare, prandaj rritja dhe zhvillimi ekonomik janë vendimtare për të. Ekonomia i referohet ekzistencës së një tregu funksional dhe kapacitetit për të përballuar presionet konkurruese dhe fuqitë tregtare brenda unionit

Për të vlerësuar se a ka shënuar progres Kosova në arritjen e kritereve ekonomike, një indikator është përdorur:

  • Zhvillimi ekonomik

Të gjeturat tregojnë se Kosova nuk ka bërë progres në ekonomi në vitin 2021.

Kosovo je u 2021. zabeležilo napredak u pogledu rasta BDP, vladini prihodi su porasli za 8%, a strane direktne investicije za 22%. Međutim, zemlja se i dalje suočava sa izazovima u smanjenju trgovinskog deficita, poboljšanju strukture poslovanja i formalizovanju privrede, koja dostiže i do 30%. Štaviše, nije došlo do poboljšanja u smanjivanju jaza između novih i zatvorenih preduzeća, a nesreće sa fatalnim ishodom na radu su se smanjile za samo 18%. Kosovo takođe nije uspelo da postigne napredak u zapošljavanju, bezbednosti na radnom mestu i migracijama. Implementacija Sektorne strategije 2018-2022 je neadekvatna, a novi Zakon o radu i Zakon o ekonomsko-socijalnom savetu još uvek nisu usvojeni.

Održivi razvoj

Održivi razvoj je osnovni princip Ugovora o Evropskoj uniji i prioritetni cilj u unutrašnjoj i spoljnoj politici Unije.

Kosovo je posvećeno postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG) kroz proces evropskih integracija. Zemlja je preduzela nekoliko pozitivnih koraka u Agendi 2030, posebno u uspostavljanju Nacionalnog saveta za održivi razvoj (NSOR) koji je odgovoran za koordinaciju aktivnosti SDG i pripremu Nacionalne razvojne strategije 2016-2021.

Nalazi pokazuju da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak u održivom razvoju tokom 2021.

Kosovo je uložilo nekoliko napora u cilju poboljšanja energetske efikasnosti, kao što je stvaranje Fonda za energetsku efikasnost u 2019. i sprovođenje ekoloških mera za poboljšanje rada svojih elektrana. Međutim, napredak je bio minimalan u rešavanju trgovinskih gubitaka, obezbeđivanju energetske sigurnosti i smanjenju emisija gasova staklene bašte, koje su u 2020. procenjene na 10,266 Gg (Giga grama) CO2 ek (ekvivalent) ili ekvivalentno oko 10,2 miliona tona. Predstavljen je nacrt nove Energetske strategije za period 2022-2031, ali nije usvojen i nije bilo napretka u sprovođenju plana postepenog prilagođavanja tarifa. Nacionalni integrisani plan za klimu i energiju (NIPKE) nije usvojen i ne postoji pravni osnov za njegovu primenu bez zakona o klimatskim promenama.

Praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu je zabeležilo dobar napredak, ali mnogi gradovi na Kosovu i dalje imaju loš kvalitet vazduha. Akcioni plan za kvalitet vazduha je u fazi revidiranja i napredak je postignut u nekoliko opština u pogledu integrisanih planova upravljanja otpadom. Međutim, nelegalno odlaganje otpada ostaje problem. Kosovo se u velikoj meri oslanja na ugalj i nedostaju efikasne mere za sprovođenje zabrane korišćenja uglja za grejanje. Prosečan godišnji trend vodostaja u 2021. je bio negativan u odnosu na 2020. Dok je skoro 97% stanovništva imalo pristup pijaćoj vodi tokom obe godine, zagađenje zbog poplava i kontaminacija vode za piće predstavljaju problem kojem su vlade zaredom posvećivale veoma malu pažnju. Nije zabeležen napredak u pravnom okviru, a Strategija za klimatske promene za period 2019-2028 je još uvek u ranoj fazi. Postoji potreba za daljim usaglašavanjem Zakona o otpadu sa Okvirnom direktivom EU o otpadu, Strategijom za šume i Zakonom o šumama, koji nisu usvojeni.

Obrazovanje

EU je posvećena razvoju kvalitetnog obrazovanja u skladu sa članom 165. Ugovora o funkcionisanju EU (UFEU).

Obrazovanje se usredsređuje na ispunjavanje ključnih zahteva u vezi sa unapređenjem kvaliteta obrazovanja na svim nivoima, reformisanjem stručnog obrazovanja, te razvojem obuke i politika koje vode ka većem zapošljavanju, sticanju veština i većoj društvenoj inkluziji.

Nalazi pokazuju da Kosovo nije ostvarilo napredak u obrazovanju tokom 2021.

U 2021. je došlo do povećanja potrošnje od 12% za decu sa ograničenim sposobnostima, međutim zabeležen je minimalan napredak u potrošnji na infrastrukturu i investicije, uz povećanje od samo 10,2% na laboratorijsku opremu, obnovu i druge materijale. Nije zabeležen napredak u potrošnji na istraživanje i obrazovanje, što je i dalje nedovoljno za studente. Upis u visoko obrazovanje je povećan za 26,4%, a došlo je i do određenog napretka u smanjenju stope napuštanja RAE i studentkinja. Međutim, napredak u stopi diplomiranja je bio nedovoljan, sa samo 6.193 studenta koji su diplomirali u 2021. Članstvo Kosova u Evropskom udruženju za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA) je opozvano u 2019. i nije vraćeno. Nedovoljan napredak je takođe zabeležen u regrutovanju i imenovanju direktora škola na osnovu meritokratije, kao i u stručnoj obuci koja se pruža preko projekta Podrška stručnom obrazovanju i obuci (SOO) na Kosovu, pošto se škole suočavaju sa stalnim izazovima u usklađivanju svojih nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta. Nije zabeležen napredak u usklađivanju nastavnog plana i programa u cilju poboljšanja kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke.

Zdravtsvo

EU je posvećena poboljšanju zdravlja na osnovu člana 168. UFEU. Javno zdravlje se usredsređuje na postizanje zajedničkih ciljeva, stvaranje ekonomije obima, udruživanje resursa i suočavanje sa zajedničkim izazovima kao što su pandemija, otpornost na lekove protiv mikroba, hronične bolesti ili uticaj produženog životnog veka na sisteme zdravstvene zaštite.

Nalazi pokazuju da Kosovo nije ostvarilo napredak u zdravstvu tokom 2021.

Kosovo nije zabeležilo napredak u poboljšanju sistema zdravstvene zaštite uprkos tome što je za zdravstvenu zaštitu izdvojeno 8,2% budžeta, a ukupna potrošnja na zdravstvenu zaštitu povećana za 10% u odnosu na 2020. Zemlji i dalje nedostaje univerzalna šema zdravstvene zaštite, iako je Zakon o zdravstvenom osiguranju iz 2013. još uvek na snazi. Broj lekara specijalista nije povećan, a lekara specijalista je 2021. bilo 6,4% manje nego u 2020. 71,7% ispitanika u 2021. veruje da je korupcija uticala na zdravstvenu zaštitu, što predstavlja blago poboljšanje u poređenju sa 73% u 2020. 50% stanovništva je delimično vakcinisano, a 45% potpuno vakcinisano protiv COVID-19. Imamo blagi porast zdravstvene infrastrukture i usvajanje strategije promocije i obrazovanja o zdravstvenoj zaštiti u 2021. Izazovi u sprovođenju strategije zdravstvene zaštite obuhvataju neadekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti za 1/5 stanovništva, troškove dijagnostičkih usluga, nenadoknađivanje medicinskih troškova i nedovoljno izdvajanje sredstava na osnovu potreba.

Dobrosusedski odnosi

Dobrosusedski odnosi su važan kriterijum za merenje napretka zemlje ka EU i preduslov za mir i stabilnost u regionu. U slučaju Kosova, ovom kriterijumu se pridaje dodatni značaj, posebno u pogledu dijaloga sa Srbijom.

Kako bi se ocenilo da li je Kosovo postiglo napredak u kriterijumu dobrosusedski odnosi, koriste se sledeći pokazatelji:

  1. Saradnja

Nalazi pokazuju da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak u dobrosusedskim odnosima tokom 2021.

Ostvaren je značajan napredak u odnosima sa Albanijom i Severnom Makedonijom. Postignuto je 13 sporazuma između Kosova i Albanije. Takođe je održano nekoliko sastanaka između Kosova i Severne Makedonije i radi se na sporazumu za otvaranje železničkog graničnog prelaza (ŽGP). Napredak je postignut i sa Crnom Gorom potpisivanjem sporazuma o ukidanju taksi za osiguranje vozila za putovanja između dve zemlje. Međutim, sa Bosnom i Hercegovinom nije zabeležen napredak. Kosovo je postiglo određeni napredak u implementaciji regionalnih sporazuma o romingu i imenovalo je nacionalnog koordinatora za olakšanje stvaranja regionalnog tržišta. Međutim, nije bilo vidljivog napretka ka članstvu u novim organizacijama ili inicijativama. Dijalog između Kosova i Srbije je nastavljen 2020. uz minimalan napredak postignut u primeni sporazuma i postizanju sporazuma o registarskim tablicama. Međutim, izostao je napredak u pronalaženju nestalih osoba.

Vladavina prava
Ljudska prava i osnovne slobode
Demokratizacija
Ekonomija
Održivi razvoj
Obrazovanje
Zdravtsvo
Dobrosusedski odnosi



Qamil Hoxha street ob. no. 29
appartment no. 7,
Prishtina
10000, Kosovo


Opening Hours:

Mon – Fri: 09:00  – 17:00

 

Connect with us:

Exciting news! The Parliamentary Assembly of the Council of Europe voted in favour of the draft Opinion recommending Kosovo’s membership to the CoE!
Kosovo is now one step closer to joining the @coe and gaining access to its extensive mechanisms.

Load More